Vuk i Verica Nastić, Srbi koji sa dvoje dece žive u Staktonu (Kalifornija), zauvek će zapamtiti 6. jun ove godine, kada su im iz kuće u kojoj žive policajci i predstavnici CPA (Agencija za zaštitu dece) odveli sina Damjana (osam) i ćerku Nastasiju (pet).
Izvor: vesti-online.com/M. Filipović
Od tada za ovu porodicu nastaje hod po mukama, kome se kraj ne nazire.
Počelo je nekoliko nedelja pre tog datuma, kad je Vuk Nastić, ekonomski analitičar jedne američke kompanije, odneo na popravku svoj poslovni laptop u kome su bile pohranjene i njegove lične i porodične fotografije i video zapisi.
Naime, zbog kvara na memoriji ličnog kompjutera, mnogo ranije dobio je odobrenje IT odeljenja u firmi u kojoj je radio da više od 2.000 privatnih fotografija i neke video klipove čuva na svom službenom kompjuteru. Nije ni sanjao da će sve to zajedno u jednom momentu zauvek uništiti njegov i život njegove porodice.
Otkaz, pa hapšenje Tada su u našu kuću upali bahati policajci, stavili meni i supruzi Verici lisice na ruke, odveli nas u zatvor, decu smestili u prihvatilište, a kasnije u hraniteljsku porodicu, iako je moja majka bila tada kod nas i mogla o njima da brine - kaže očajni Vuk Nastić. Šta se, zapravo, desilo? Neko je iz kompanije, radeći na popravci laptopa, video fotografije nage dece Vuka Nastića, kojih je bilo 25 (od više od 2.000 slika), a koje je igrajući se s fotoaparatom uradio Vukov sin Damjan. Odmah je obaveštena Agencija za zaštitu dece, a Vuku i Verici na teret se stavljaju tri tačke optužnice - nepropisna briga o deci, emotivna zloupotreba i rizik od seksualnog zlostavljanja. Posle šest dana Nastići su uz kauciju pušteni iz zatvora. |
Pravna bitka
Očajni roditelji krenuli su u dokazivanje činjenica. Angažovali su advokata verujući da će američka pravda biti na njihovoj strani.
- Deca su odmah dala izjavu, od koje nijednom kasnije nisu odustala, a to je da je Damjan sam slikao, igrajući se. To se vidi i po kvalitetu snimaka, u to nema nikakve sumnje. Tako su 1. septembra naši i advokati Agencije sklopili nagodbu, uz koju mi pristajemo da priznamo da smo krivi po prvoj tački optužnice - koja kaže da smo nepropisno brinuli o deci - a da se druge dve tačke eliminišu.
Nažalost, u isto vreme, zamenik tamošnjeg šerifa nastavlja svoju "istragu", čak su angažovali i forenzičara, koji je tvrdio da te fotografije nije mogao da uradi Damjan.
Tada su krenule i seanse sa psiholozima, u kojima nastoje da sa nama razgovaraju o kulturološkoj asimilaciji.
- Mi smo izabrali kliničkog psihologa Aleksandru Drecun zbog srpskog jezika. Odugovlačili su i sa time, i prvu terapiju preko Skajpa sa njom obezbedili su nam tek 21. septembra.
Međutim, ona nije dala izjavu o razgovorima koje je sa nama imala, iako je obećala da će to učiniti posle prve terapije - priča Nastić i napominje da je na novom ročištu, 1. oktobra, Agencija tvrdila "da ni posle terapija nije bilo nikakvog pomaka".
U međuvremenu, iz kompjutera su izvukli još 45 fotografija "nepropisne sadržine", iako svi znamo da takve fotografije svako od nas ima u svojim foto-albumima. Kad bih samo mogao da vratim vreme unazad, nikad ne bih detetu dao fotoaparat u ruke, ali zar sam mogao pomisliti do čega će to dovesti.
Ni činjenica da sam dobrovoljno dao svoj laptop na popravku nije pomogla u toj istrazi, koju i dalje vode i kojom teže da mi na vrat stave seksualnu zloupotrebu sopstvene dece - ogorčen je Vuk Nastić, koji sa suprugom Vericom ne odustaje od borbe za vraćanje Damjana i Nastasije.
Diskriminacija | Damjana i Nastasiju dali Meksikancima | U Americi od 1991. godine | Od devojčice "izvukli" izjavu - Očajan sam, video zapis mi je pokazao advokat i tu je očigledno da su moju kćerku navodili na iskaze koje su od nje želeli da dobiju. Pa ja sam svoje dete kupao, umivao, naravno da sam je dodirivao po celom telu, radeći sve to. U prošli utorak je trebalo da dobijemo decu nazad! Umesto toga, meni su sada zabranili da ih viđam - ogorčen je Vuk. | Konzul Nikitović: Ovo je kidnapovanje Tužioci prete novim dokazima za sve tačke optužbe, iako ih nikada nisu prezentirali, ceo sistem pokazuje svoju strašnu, neljudsku stranu, u kojoj se suštinski ne brine ni o deci, ni o porodici, već o krutom poštovanju propisa i jednostranom tumačenju dokaza. |
- Posle šest meseci, ja ovo sada vidim kao kidnapovanje dece porodice Nastić, jer nema baš nikakvih razloga da se deca ne vrate porodici.
Ovo je jedan od najtežih slučajeva sa kojima sam se u svom poslu susreo i emotivno ga veoma teško doživljavam - kaže u izjavi za "Vesti" generalni konzul Srbije Desko Nikitović.
Porodica Nastić je sa konzulom ponekad u kontaktu i nekoliko puta dnevno jer u Americi nemaju ni rođake ni familiju, pa im je to jedina nada i važna podrška.
- Od prvog dana za naš problem se zainteresovao naš generalni konzul Srbije Desko Nikitović, koji je učinio sve i uložio maksimalne napore da nam pomogne.
Imao je kontakte sa njihovim advokatima, koji su davali lažna obećanja da će se sve uskoro završiti i da ćemo ponovo biti sa decom - kaže Vuk Nastić.
Pomoć Srba iz Sakramenta
- Radimo sve što je u našoj moći da im pomognemo. Pokušaćemo da angažujemo novog advokata, u Sakramentu će Srbi organizovati humanitarnu akciju za sakupljanje sredstava za odbranu.
Šest meseci smo se trudili da radimo sve kako je zakonom predviđeno, da ne obaveštavamo medije, da verujemo u pravo, zakon, istinu i pravdu. Nažalost, sada moramo da radimo mnogo agresivnije. Ceo slučaj izrežiran, ko zna zbog čega i u čijem interesu - kaže za "Vesti" generalni konzul Desko Nikitović.